Koncert eksperimentalne elektronike MMessy Oscillatorsa u sklopu izložbe Prijateljstvo kao konceptualni krajolik Maje Kalogere održat će se u petak, 18. listopada s početkom u 20:30h u dvorani Pogon – Jedinstvo. Grupa nastupa u sastavu Ana Horvat, Deborah Hustić i Tin Dožić uz svoju kućnu VJ-icu Tanju Minarik.

Za zatvaranje izložbe predviđen je koncert Ivana Jovanovca i Tina Dožića u subotu, 19. listopada s početkom u 20:30h.

O izložbi
Izložba umjetnice Maje Kalogera tematizira različite aspekte prijateljstva, koje se razvija u nadglednim blizinama virtualnog prostora, koji danas postaje sve više dio našeg iskustvenog svijeta. Prijateljstvo kao konceptualni krajolik je vizualni eksperiment definiranja prijateljstva u doba Facebooka. U izradi projekta, koji je autorica stvarala s neskrivenim aluzijama na tehno-pejzaž, vodilo ju je razmišljanje o vlastitim iskustvima na socijalnim mrežama.

Deleuze i Guattari su primijetili vrlo točno da prijatelj i prijateljstvo su skoro potpuno odsutni iz filozofske misli, s vrlo rijetkim izuzetcima. Kada filozofi razmišljaju o tim pojmovima, prijatelj i prijateljstvo su uglavnom uzeti u obzir s etičkog gledišta. Prijatelj je karakter koji svjedoči rođenje grčke filozofije. Filozof je prijatelj znanja. Da li to znači da su prijatelji filozofije, ako dijele znanje, prijatelji jedni drugima? I kako ti prijatelji mogu podijeliti svoje prijateljstvo? (Cardoso, 2007.)

Svako prijateljstvo, čak i među filozofima, je ‘tehnika sebe’. Foucault, kada uzima u obzir prijateljstvo između osoba, spominje ‘afektivno tkivo’ koji formira realnu situaciju. (Foucault, 1989.)

Zašto sve filozofije uključuju odnose prijateljstva na takav način, da po pojedinim filozofima, mi možemo odrediti koncept prijatelja i oblika prijateljstva? Deleuze i Guattari daju opći odgovor na to pitanje, usprkos različitosti odnosa prijateljstva po pojedinom odabranom filozofu. Prijatelj je ‘osobina konceptualnog karaktera’ koja se odnosi na ‘psihosociološke karaktere’. Prijatelj se predstavlja zajedno sa bilo kojim konceptom. (Deleuze i Guattari, 1991.)

Tako prijatelj nije netko s kim se mi udružimo da podijelimo zajedničko viđenje na neku stvar ili pojam. Prijatelj je više kao tiha interpretacija – ne interpretacija konvencionalnih znakova, s utvrđenim značenjima, već sa perpleksnim prirodnim znakovima. Deleuze se koncentrira na dvije osobine – jadikovke i smijeh, kao značajne sastojke prijateljstva. Smijeh čini velik dio prijateljevog šarma. Također, kada se ljudi pronađu, postoji potreba za jednom malom dozom ludila, koja po njemu jest izvor prijateljstva…

Tko je „Prijatelj“, a tko „prijatelj“? Pojam „prijatelj“ (ili možda „prijatelj-danas“) sve više dolazi u koliziju sa „Prijatelj“. Prijatelj postaje sinonim za „poznanik“ ili čak „avatar“ kojeg smo jednim klikom miša dodali u osobnu filatelističku zbirku na internetskoj društvenoj mreži. Kakav je koncept FB prijateljstva? Možemo li lajkanjem učvrstiti prijateljstvo, produbiti ga, opravdati, uspostaviti? Možemo li se poslužiti parafrazom: „Lajkam, dakle, dobar sam prijatelj“ u definiranju i određivanju kategorije prijateljstva? „Prijatelj-danas“ je nešto što imamo, u smislu posjedovanja. On je dio naše virtualne kolekcije koja nas štiti od anonimnosti, od osamljenosti, od beznačajnosti. Oni su uvijek „ovdje“, možemo ih kontrolirati, neprimjetno promatrati, čak s njima i komunicirati. Ako ništa drugo – možemo ih lajkati! (K. Horvat Blažinović, 2011.)