User Tools

Site Tools

Trace:
exhibits

Differences

This shows you the differences between two versions of the page.

Link to this comparison view

Both sides previous revisionPrevious revision
Next revision		Previous revision
exhibits [2025/11/20 09:47] – dpexhibits [2026/01/07 18:45] (current) – dp
Line 1: Line 1:
 +----
 +
 +====== Automata – surogat strojevi @ Galerija Filodrammatica, Drugo more, Rijeka 2025 ======
 +
 +
 +=====FSM - Light Automata=====
 +===Mario Pavlić===
 +
 +FSM Light Automata stubišni je event driven Finite state automat. Pritiskom na tipkalo prelazi iz stanja ‘ugašeno’ u stanje ‘upaljeno’. Iz stanja ‘upaljenog’ vraća se u stanje ‘ugašeno’ kada brojač dođe na nulu. Ispod urezanog grafa njegove dijelove osvjetljavaju zelena i crvena LED dioda ukazujući u kojem se stanju automat nalazi, a cijeli panel svijetli kada je automat u stanju ON.
 +
 +
 +=====FloppyFlopper=====
 +===Igor Brkić===
 +
 +FloppyFlopper automat je za igranje u kojoj je cilj u ograničenom vremenu ubaciti ispravnu disketu u disketnu jedinicu. Tri su vrste disketa, označene naljepnicom na sebi: crvene, zelene i plave. Glavni uređaj se sastoji od devet disketnih jedinica od kojih svaka ima pripadajuće RGB svjetlo. Kad iznad disketne jedinice počne blinkati svjetlo neke boje, igrač treba u tu disketnu jedinicu ubaciti disketu s naljepnicom ispravne boje. Za svaki uspješan potez igrač dobiva bodove, a ukoliko ne uspije napraviti ispravan potez unutar raspoloživog vremena, igra završava. Raspoloživo vrijeme je na početku 10 sekundi te se tijekom igre skraćuje.
 +
 +Uređaj se sastoji od središnje jedinice sa ekranom i tipkom te devet disketnih jedinica, svaka sa svojom upravljačkom pločicom. "Boja" diskete se određuje na osnovu write protect I density oznaka na samim disketama.
 +
 +
 +=====Turingov stroj=====
 +===Igor Brkić===
 +
 +Turingov stroj, zamišljen 1930-tih godina, teorijski je uređaj koji može izvoditi bilo koji računalni algoritam. Medij za pohranu podataka mu je beskonačna traka s pripadajućom glavom za čitanje i pisanje. Algoritam koji izvodi definiran je kao niz naredbi — ovisno o trenutnom stanju i znaku na traci naredba kaže koji znak treba zapisati na traku, u koje stanje prijeći te na koju stranu se pomaknuti po traci. Stroj izvršava jednu po jednu naredbu sve dok se ne zaustavi. Ono što ostaje jest rezultat. Turingov stroj idejna je preteča suvremenih računala.
 +
 +Entscheidungsproblem (“problem odluke”) koji je 1928. postavio njemački matematičar David Hilbert, Turing je 1931. preformulirao koristeći prethodne rezultate logičara i matematičara Kurta Gödela o ograničenjima dokaza izračuna stvorivši pri tome formalni jezik temeljen na aritmetici i jednostavan hipotetički stroj, kasnije nazvan Turingov stroj. Dokazao je da ne postoji rješenje za problem odluke prije svega pokazujući da nije moguće algoritamski odlučiti hoće li Turingov stroj ikada stati.
 +
 +Uz doprinos matematičara Johna von Neumanna, Turingova razmišljanja koja su rezultirala hipotetičkim strojem neizostavan su dio matematičke logike na kojoj počiva rad današnjih računala.
 +
 +
 +
 +=====Vešmašina=====
 +===Davor Cihlar===
 +
 +Ova vešmašina se nikad nije pokvarila, ali svejedno je zamijenjena novom.
 +Sada nastavlja živjeti dalje kako bi nas naučila kako su stvari nekada radile. Sve njene operacije se prikazuju na kružnom displayu u bubnju. Npr. rotacija motora, dodavanje deterdženta (zelena boja), grijanje vode (crveni mjehurići), itd.
 +
 +
 +
 +=====Mozak lifta =====
 +===Davor Cihlar===
 +
 +Ova upravljačka ploča (“mozak”) lifta nekad je upravljala kabinom koja je prevozila mnoge poznate osobe.
 +
 +Sada je u mirovini i priča nam priču kako su liftovi nekada funkcionirali. Kada bi tipka bila stisnuta, kabina bi odmah krenula, nije bilo laganog ubrzavanja. Ali morala je usporiti prije zaustavljanja da precizno nacilja kat. Zanimljivo je i da se “razmišljanje” tog mozga moglo čuti. 
 +
 +
 +=====Mehanički teleprinter Lorenz Lo 15 (1951)=====
 +===Davor Cihlar===
 +
 +Prije teleprintera, poruke su se prenosile Morseovim kodom – nizom točkica i crtica koje su ljudi slali jednu po jednu preko žice. To je zapravo najraniji oblik serijske komunikacije: prijenos podataka znakovima, uzastopno, kroz jedan kanal.
 +Teleprinter je taj proces automatizirao – umjesto Morseovog koda počeo se koristiti Baudotov kod, koji svakom znaku dodjeljuje točno pet električnih impulsa. Time je strojno automatizirano kodiranje zamijenilo ljudsku vještinu i omogućilo brže i pouzdanije slanje tekstualnih poruka.
 +
 +Uređaj radi na 60 mA strujnoj petlji, standardu svog vremena, različitom od RS232 sustava koji su kasnije postali uobičajeni u računalima. S vremenom je i Baudotov kod zamijenjen ASCII kodom koji koristi 7, odnosno 8 bitova po znaku i do danas ostaje temelj digitalne tekstualne komunikacije.
 +
 +Pritiskom tipke (u kojoj se skriva Arduino) šalje se serijski Baudotov kod teksta kroz strujnu petlju. Taj signal uključuje i isključuje elektromagnet koji pokreće sustav poluga; njihova se stanja prenose polugama na mehanizam za ispis, gdje točno odabrani čekić udari po papiru i otisne slovo.
 +
 +Za razliku od većine teleprintera zatvorenih u kućišta i prigušenih od buke, ovaj je ogoljen – bez tipkovnice i zaštite. Upravo zato možemo jasno vidjeti kako električni impulsi postaju mehaničko slovo.
 +
 +Uz malo truda čak i najmoderniji uređaji mogu komunicirati s ovim strojem iz 1951.
 +
 +
 +=====Automata Karaoke Joe=====
 +===Aleksandar Vojnić===
 +
 +Mehanotronička automata novog doba izvedena od skice do gotovog objekta. Automata je povezana dijelovima prethodno izrađenim na 3D pisaču. Tekstilne i krznene dijelove autor je sam izradio, koristeći po prvi puta šivaču mašinu (mini hobi mašina na baterije). 
 +
 +Glazba: The Platters - Sixteen Tons ©
 +
 +
 +=====Čovjekomat x36=====
 +===Damir Prizmić===
 +
 +Čovjekomat je digitalni automat s dva stanja živ/mrtav i 36 radnji. Za oživljavanje čovjekomata potrebno je kabelom povezati dva konektora. Odabir radnje postiže se ukopčavanjem neke od 36 kombinacija (n×(n-1)/2). Poput znatno sofisticiranijih ljudskih automata, čovjekomat umire kada ne radi ništa. 
 +
 +Grafika i animacija stanja čovjekomata iscrtava se "zvukom" tj. dvokanalnom oscilacijom napona i prikazuje vektorski u XY načinu rada analognog osciloskopa. Rad je bricolage, autodidaktičko istraživanje nekonvencionalih sučelja, načina interakcije, medija i tehnologije. Traganje za novim smjerovima na, inženjerski gledajući, besmislen način.
 +
 +
 +
 +=====Resin 3D Printer Hack=====
 +===Goran Mahovlić, Igor Brkić===
 +
 +Testiranje i kalibriranje senzora ponekada može biti skupo. Uređaji za takva ponavljajuća testiranja koštaju desetke tisuća eura. Što ako bi takva testiranja uz eventualno manju preciznost mogli odraditi za puno manje utrošenog novca. Današnji printeri imaju zadovoljavajuću preciznost, dostupni su i jeftini. Jedini nedostatak jest da postojeći firmware nije pogodan za takav način rada. Iz toga razloga kompletno smo “hakirali” printer kako bi o njemu doznali sve detalje te iz početka napisali kod za upravljanje printerom.
 +
 +Za potrebe testiranja senzora izrađena je i posebna pločica koja se dodaje printeru i on time postaje uređaj za mjerenje i kalibriranje senzora. Jednom tako postavljen, pritiskom na Calibrate, pa nakon toga Start na ekranu uređaj će započeti cirkularno mjerenje uz prikaz trenutnih vrijednosti ispisano, kao i maksimalno odstupanje senzora. Odabir Chart na ekranu odstupanja se mogu vidjeti na grafu. Za povratak u glavni prikaz pritisnite Main
 +
 +
 +
 +=====Prototip===== 
 +===Sanda Maglov===
 +
 +Kretanje lepeze interpretirano kroz pojednostavljene oblike i mehanizam koji kružno gibanje pretvara u vertikalno. Rad je predstavljen kroz njegove razvojne faze, a izrada je realizirana FDM 3D printerom korištenjem ABS plastike.
 + 
 +
 +
 +
 +=====Mehanički val=====
 +===Paula Bučar===
 +
 +Kroz jednostavan proces rad istražuje granicu između kontrole i spontanosti, tehnologije i
 +prirode. Koncentrične kružnice ritmički se izmjenjuju, stvarajući optičku iluziju pulsiranja
 +površine vode i oponašajući prirodne procese koji djeluju predvidljivo. 
 +
 +
 +
 +
 +=====Elekktro-Karusel =====
 +===Deborah Hustić, Ronald Galić===
 +
 +Karusel (franc. carrousel, od tal. carosello). Mehanička naprava koja se okreće ručno, uz pomoć motora ili vučnih životinja. U ovom slučaju uz pomoć motora. Postrojenje, stroj ili uređaj kojemu se glavni dio kružno giba oko vertikalne osi.
 +
 +
 +
 +=====Korisnička podrška=====
 +===Deborah Hustić, Zvonimir Domazet===
 +
 +Trebate brzo rješenje vašeg problema? Samo se strpljivo prepustite našoj korisničkoj podršci koja je tu uvijek za vas. 
 +
 +=====Zidni sat=====
 +===Majak sat s kukavicom===
 +
 +Ruski sat s kukavicom proizvođača Majak. Sat s kukavicom je vrsta sata, obično pokretanog klatnom, koji otkucava sate zvukom poput uobičajenog kukavičjeg zova i ima automatiziranu pticu kukavicu koja se pomiče sa svakom notom. Mehanizam sata s kukavicom vjerojatno potječe iz Italije u 16. stoljeću, ali njegov razvoj i popularizacija snažno su povezani s regijom Schwarzwald u Njemačkoj. Oko 18. stoljeća, njemački urari u Schwarzwaldu počeli su izrađivati ​​ove satove, a neki pripisuju prvi sat s kukavicom u Schwarzwaldu Franzu Antonu Kettereru, inspiriranom mijehom crkvenih orgulja. Klasični zvuk kukavice stvaraju dva mala mijeha i drvene zviždaljke koje proizvode dvotonski poziv. Majak je bila tvornica satova iz sovjetskog doba, a jedna od njezinih lokacija bila je i Tvornica satova Serdobsk. Majak satovi s kukavicom večinom su se proizvodili u između 1970-tih i 1980-tih godina.
 +
 +Posjetitelji mogu zaviriti u utrobu jednog takvog sata. A drugog su slobodni pokrenuti i naštimati. 
 +
  
 ---- ----
Line 1073: Line 1197:
  
 ---- ----
 +
 +
 +====== Electro // Bio Hack Friendly - Galerija Razvid, 2018. ====== 
 +
 +===== Pješčani sat ===== 
 +=== Mario Pavlić === 
 +
 +===== Kovrčavi solenoidi ===== 
 +=== Marko Jovanović === 
 + 
 +===== Zraka zvuka ===== 
 +=== Damir Prizmić === 
 +
 +===== Ultrazvučni levitator ===== 
 +=== Goran Mahovlić === 
 +
 +===== Letva ===== 
 +=== Igor Brkić === 
 +
 +===== PIC boulderDash ===== 
 +=== Mario Pavlić === 
 +
 +===== MAMBO-JUMBO-JACK ===== 
 +=== Damir Prizmić === 
 +
 +===== Synthomir ===== 
 +=== Igor Brkić, Damir Prizmić === 
 +
 +===== Bionička šaka – HACKberry ===== 
 +=== Mario Pavlić === 
 +
 +===== Daphne plays Ray’s synth ===== 
 +=== Deborah Hustić === 
 +
 +===== Partitura ===== 
 +=== Ana Horvat === 
 +
 +===== ArduTouch ===== 
 +=== Mitch Altman (SAD) === 
 +
 +===== Veggie drone orchestra =====
 +=== Paula Bučar, Koncept: Kark Heinz Jeron (NJEMAČKA) === 
 +
 +===== Teremin ===== 
 +=== Borut Savski ===
 +Teremin (prvotno nazvan eterofon,tereminofon ili termenvox/tereminvox) jedan je od najranijih elektronskih instrumenata. Patentirao ga je Rus Lev Sergeyevich Termen 1928. godine, a posebnost teremina je u tome da je to možda i jedini glazbeni instrument koji se svira bez doticanja. Sastoji se od dva radijska oscilatora i dvije antene. Teremin se svira tako da glazbenik pomiče svoje ruke oko dviju antena te na taj način regulira glasnoću i visinu tona.
 + 
 +===== Noisy Synths =====
 +=== Koncept: Constanza Piña (Čile), Izvedba: Deborah Hustić, Damir Prizmić ===
 +
 +
 +-----
 +
  
 ====== Museomix Zagreb (2018) ====== ====== Museomix Zagreb (2018) ======
exhibits.1763628479.txt.gz · Last modified: by dp

Page Tools

Except where otherwise noted, content on this wiki is licensed under the following license: CC Attribution-Noncommercial 4.0 International
CC Attribution-Noncommercial 4.0 International Donate Powered by PHP Valid HTML5 Valid CSS Driven by DokuWiki