This shows you the differences between two versions of the page.
| Both sides previous revisionPrevious revisionNext revision | Previous revision | ||
| exhibits [2025/03/26 12:19] – dp | exhibits [2026/01/07 18:45] (current) – dp | ||
|---|---|---|---|
| Line 1: | Line 1: | ||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | ====== Automata – surogat strojevi @ Galerija Filodrammatica, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====FSM - Light Automata===== | ||
| + | ===Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | FSM Light Automata stubišni je event driven Finite state automat. Pritiskom na tipkalo prelazi iz stanja ‘ugašeno’ u stanje ‘upaljeno’. Iz stanja ‘upaljenog’ vraća se u stanje ‘ugašeno’ kada brojač dođe na nulu. Ispod urezanog grafa njegove dijelove osvjetljavaju zelena i crvena LED dioda ukazujući u kojem se stanju automat nalazi, a cijeli panel svijetli kada je automat u stanju ON. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====FloppyFlopper===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | FloppyFlopper automat je za igranje u kojoj je cilj u ograničenom vremenu ubaciti ispravnu disketu u disketnu jedinicu. Tri su vrste disketa, označene naljepnicom na sebi: crvene, zelene i plave. Glavni uređaj se sastoji od devet disketnih jedinica od kojih svaka ima pripadajuće RGB svjetlo. Kad iznad disketne jedinice počne blinkati svjetlo neke boje, igrač treba u tu disketnu jedinicu ubaciti disketu s naljepnicom ispravne boje. Za svaki uspješan potez igrač dobiva bodove, a ukoliko ne uspije napraviti ispravan potez unutar raspoloživog vremena, igra završava. Raspoloživo vrijeme je na početku 10 sekundi te se tijekom igre skraćuje. | ||
| + | |||
| + | Uređaj se sastoji od središnje jedinice sa ekranom i tipkom te devet disketnih jedinica, svaka sa svojom upravljačkom pločicom. " | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Turingov stroj===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | Turingov stroj, zamišljen 1930-tih godina, teorijski je uređaj koji može izvoditi bilo koji računalni algoritam. Medij za pohranu podataka mu je beskonačna traka s pripadajućom glavom za čitanje i pisanje. Algoritam koji izvodi definiran je kao niz naredbi — ovisno o trenutnom stanju i znaku na traci naredba kaže koji znak treba zapisati na traku, u koje stanje prijeći te na koju stranu se pomaknuti po traci. Stroj izvršava jednu po jednu naredbu sve dok se ne zaustavi. Ono što ostaje jest rezultat. Turingov stroj idejna je preteča suvremenih računala. | ||
| + | |||
| + | Entscheidungsproblem (“problem odluke”) koji je 1928. postavio njemački matematičar David Hilbert, Turing je 1931. preformulirao koristeći prethodne rezultate logičara i matematičara Kurta Gödela o ograničenjima dokaza izračuna stvorivši pri tome formalni jezik temeljen na aritmetici i jednostavan hipotetički stroj, kasnije nazvan Turingov stroj. Dokazao je da ne postoji rješenje za problem odluke prije svega pokazujući da nije moguće algoritamski odlučiti hoće li Turingov stroj ikada stati. | ||
| + | |||
| + | Uz doprinos matematičara Johna von Neumanna, Turingova razmišljanja koja su rezultirala hipotetičkim strojem neizostavan su dio matematičke logike na kojoj počiva rad današnjih računala. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Vešmašina===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Ova vešmašina se nikad nije pokvarila, ali svejedno je zamijenjena novom. | ||
| + | Sada nastavlja živjeti dalje kako bi nas naučila kako su stvari nekada radile. Sve njene operacije se prikazuju na kružnom displayu u bubnju. Npr. rotacija motora, dodavanje deterdženta (zelena boja), grijanje vode (crveni mjehurići), | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mozak lifta ===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Ova upravljačka ploča (“mozak”) lifta nekad je upravljala kabinom koja je prevozila mnoge poznate osobe. | ||
| + | |||
| + | Sada je u mirovini i priča nam priču kako su liftovi nekada funkcionirali. Kada bi tipka bila stisnuta, kabina bi odmah krenula, nije bilo laganog ubrzavanja. Ali morala je usporiti prije zaustavljanja da precizno nacilja kat. Zanimljivo je i da se “razmišljanje” tog mozga moglo čuti. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mehanički teleprinter Lorenz Lo 15 (1951)===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Prije teleprintera, | ||
| + | Teleprinter je taj proces automatizirao – umjesto Morseovog koda počeo se koristiti Baudotov kod, koji svakom znaku dodjeljuje točno pet električnih impulsa. Time je strojno automatizirano kodiranje zamijenilo ljudsku vještinu i omogućilo brže i pouzdanije slanje tekstualnih poruka. | ||
| + | |||
| + | Uređaj radi na 60 mA strujnoj petlji, standardu svog vremena, različitom od RS232 sustava koji su kasnije postali uobičajeni u računalima. S vremenom je i Baudotov kod zamijenjen ASCII kodom koji koristi 7, odnosno 8 bitova po znaku i do danas ostaje temelj digitalne tekstualne komunikacije. | ||
| + | |||
| + | Pritiskom tipke (u kojoj se skriva Arduino) šalje se serijski Baudotov kod teksta kroz strujnu petlju. Taj signal uključuje i isključuje elektromagnet koji pokreće sustav poluga; njihova se stanja prenose polugama na mehanizam za ispis, gdje točno odabrani čekić udari po papiru i otisne slovo. | ||
| + | |||
| + | Za razliku od većine teleprintera zatvorenih u kućišta i prigušenih od buke, ovaj je ogoljen – bez tipkovnice i zaštite. Upravo zato možemo jasno vidjeti kako električni impulsi postaju mehaničko slovo. | ||
| + | |||
| + | Uz malo truda čak i najmoderniji uređaji mogu komunicirati s ovim strojem iz 1951. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Automata Karaoke Joe===== | ||
| + | ===Aleksandar Vojnić=== | ||
| + | |||
| + | Mehanotronička automata novog doba izvedena od skice do gotovog objekta. Automata je povezana dijelovima prethodno izrađenim na 3D pisaču. Tekstilne i krznene dijelove autor je sam izradio, koristeći po prvi puta šivaču mašinu (mini hobi mašina na baterije). | ||
| + | |||
| + | Glazba: The Platters - Sixteen Tons © | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Čovjekomat x36===== | ||
| + | ===Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | Čovjekomat je digitalni automat s dva stanja živ/mrtav i 36 radnji. Za oživljavanje čovjekomata potrebno je kabelom povezati dva konektora. Odabir radnje postiže se ukopčavanjem neke od 36 kombinacija (n×(n-1)/ | ||
| + | |||
| + | Grafika i animacija stanja čovjekomata iscrtava se " | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Resin 3D Printer Hack===== | ||
| + | ===Goran Mahovlić, Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | Testiranje i kalibriranje senzora ponekada može biti skupo. Uređaji za takva ponavljajuća testiranja koštaju desetke tisuća eura. Što ako bi takva testiranja uz eventualno manju preciznost mogli odraditi za puno manje utrošenog novca. Današnji printeri imaju zadovoljavajuću preciznost, dostupni su i jeftini. Jedini nedostatak jest da postojeći firmware nije pogodan za takav način rada. Iz toga razloga kompletno smo “hakirali” printer kako bi o njemu doznali sve detalje te iz početka napisali kod za upravljanje printerom. | ||
| + | |||
| + | Za potrebe testiranja senzora izrađena je i posebna pločica koja se dodaje printeru i on time postaje uređaj za mjerenje i kalibriranje senzora. Jednom tako postavljen, pritiskom na Calibrate, pa nakon toga Start na ekranu uređaj će započeti cirkularno mjerenje uz prikaz trenutnih vrijednosti ispisano, kao i maksimalno odstupanje senzora. Odabir Chart na ekranu odstupanja se mogu vidjeti na grafu. Za povratak u glavni prikaz pritisnite Main | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Prototip===== | ||
| + | ===Sanda Maglov=== | ||
| + | |||
| + | Kretanje lepeze interpretirano kroz pojednostavljene oblike i mehanizam koji kružno gibanje pretvara u vertikalno. Rad je predstavljen kroz njegove razvojne faze, a izrada je realizirana FDM 3D printerom korištenjem ABS plastike. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mehanički val===== | ||
| + | ===Paula Bučar=== | ||
| + | |||
| + | Kroz jednostavan proces rad istražuje granicu između kontrole i spontanosti, | ||
| + | prirode. Koncentrične kružnice ritmički se izmjenjuju, stvarajući optičku iluziju pulsiranja | ||
| + | površine vode i oponašajući prirodne procese koji djeluju predvidljivo. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Elekktro-Karusel ===== | ||
| + | ===Deborah Hustić, Ronald Galić=== | ||
| + | |||
| + | Karusel (franc. carrousel, od tal. carosello). Mehanička naprava koja se okreće ručno, uz pomoć motora ili vučnih životinja. U ovom slučaju uz pomoć motora. Postrojenje, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Korisnička podrška===== | ||
| + | ===Deborah Hustić, Zvonimir Domazet=== | ||
| + | |||
| + | Trebate brzo rješenje vašeg problema? Samo se strpljivo prepustite našoj korisničkoj podršci koja je tu uvijek za vas. | ||
| + | |||
| + | =====Zidni sat===== | ||
| + | ===Majak sat s kukavicom=== | ||
| + | |||
| + | Ruski sat s kukavicom proizvođača Majak. Sat s kukavicom je vrsta sata, obično pokretanog klatnom, koji otkucava sate zvukom poput uobičajenog kukavičjeg zova i ima automatiziranu pticu kukavicu koja se pomiče sa svakom notom. Mehanizam sata s kukavicom vjerojatno potječe iz Italije u 16. stoljeću, ali njegov razvoj i popularizacija snažno su povezani s regijom Schwarzwald u Njemačkoj. Oko 18. stoljeća, njemački urari u Schwarzwaldu počeli su izrađivati ove satove, a neki pripisuju prvi sat s kukavicom u Schwarzwaldu Franzu Antonu Kettereru, inspiriranom mijehom crkvenih orgulja. Klasični zvuk kukavice stvaraju dva mala mijeha i drvene zviždaljke koje proizvode dvotonski poziv. Majak je bila tvornica satova iz sovjetskog doba, a jedna od njezinih lokacija bila je i Tvornica satova Serdobsk. Majak satovi s kukavicom večinom su se proizvodili u između 1970-tih i 1980-tih godina. | ||
| + | |||
| + | Posjetitelji mogu zaviriti u utrobu jednog takvog sata. A drugog su slobodni pokrenuti i naštimati. | ||
| ---- | ---- | ||
| + | ====== Signali, bitovi i surogati: Katalog elektro-entiteta S/2, Galeriji CTRL+Z (UMAS), Split 2025 ====== | ||
| + | |||
| + | =====PIC boulderDash===== | ||
| + | ===Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | =====Objekti i konotacije===== | ||
| + | ===Sandra Maglov, Paula Bučar, Deborah Hustić, Zvonimir Domazet, Goran Mahovlić=== | ||
| + | |||
| + | =====Phoenix===== | ||
| + | ===AMSTAR / Dar FPGA / Davor Jadrijević / Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Ultrazvučni levitator===== | ||
| + | ===Goran Mahovlić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Equilibrium===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Letva===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====MAMBO-JUMBO-JACK===== | ||
| + | ===Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====PONGwriter===== | ||
| + | ===Ivan Klisurić, Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | =====Synthomir===== | ||
| + | ===Igor Brkić, Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | =====Film o geodetskoj kupoli u Kampu Velebit - Electric Wonderland 2023===== | ||
| + | ===Luka Žuženić=== | ||
| + | |||
| + | =====Kamp Velebit TouchSynth===== | ||
| + | ===Alvin Weber=== | ||
| + | |||
| + | =====Promašena kutija===== | ||
| + | ===Jurica Zrna - Marvin=== | ||
| + | |||
| + | =====Blind Noise Nano Synth===== | ||
| + | ===Paul Tas === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Titraji strojeva, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb 2024 ====== | ||
| + | |||
| + | ===== RotoMotoMuzik ===== | ||
| + | === Igor Brkić, Lea Kuna === | ||
| + | |||
| + | Da bi se ispravno i glatko okretao, trofazni (" | ||
| + | |||
| + | Rad RotoMotoMuzik pomoću ultrazvučnog senzora detektira slušatelja ispred sebe te, koristeći motor iz hoverboarda, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Brm Brm Auto ===== | ||
| + | === Aleksandar Vojnić === | ||
| + | |||
| + | Brm, brm… zvukovi dječje mašte koji oživljavaju autiće u igri sada postaju stvarnost u interaktivnom primjerku koji kombinira zvuk i tehnologiju za jedinstveno iskustvo vožnje. | ||
| + | |||
| + | Pametni uređaj koristi zvuk koji proizvodimo glasom kako bi ga prepoznao i pretvorio u komande za autić. Oponašajući zvukove pravog automobila, poput " | ||
| + | |||
| + | Za skretanje lijevo ili desno, iskorištena je mogućnost pametnog telefona da detektira naginjanje. Naginjanjem mobitela ulijevo autić skreće lijevo, a naginjanjem udesno skreće desno, pružajući intuitivan način upravljanja koji dodatno naglašava povezanost tehnologije i prirodne interakcije. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Dropalo | ||
| + | === Sandra Maglov, Zvonimir Domazet, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | Možeš li promijeniti smjer kapanja vode ili zaustaviti kapljice u zraku? Ovaj rad bavi se stvaranjem optičke iluzije pomoću stroboskopskog efekta i tromosti ljudskog vida. Stroboskop je uređaj koji emitira kratke, vrlo brze bljeskove svjetla. Kada se frekvencija bljeskova sinkronizira s frekvencijom padajućih kapljica, ljudsko oko ne može percipirati njihovo stvarno kretanje, već dobiva dojam da su kapljice zamrznute u zraku. Promjenom brzine stroboskopskih bljeskova moguće je manipulirati percepcijom kretanja i učiniti da kapljice izgledaju kao da se kreću unaprijed, unazad ili kao da su potpuno statične. Ovaj efekt je rezultat ograničenja ljudske percepcije — mozak popunjava praznine između bljeskova, stvarajući iluziju neprekidnog kretanja ili statičnosti tamo gdje ga zapravo nema. | ||
| + | |||
| + | U izradi rada korištena je pronađena kanalizacijska cijev, pumpa za akvarij, LED svjetlo i mikrokontroler. Frekvencija stroboskopa regulira se okretanjem ručke na slavini. | ||
| + | |||
| + | NAPOMENA: Stroboskopski efekt kod nekih ljudi može izazvati nelagodu, vrtoglavicu ili čak epileptičke napadaje, stoga se preporučuje oprez prilikom izlaganja. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Geodetska kupola | ||
| + | === Ana & Mislav Cvetko (Peron8) === | ||
| + | |||
| + | Geodetska kupola koju vidite pred sobom dizajnirana je kao ‘uradi-sam’ komplet za samogradnju. Na ovaj način htjeli smo predstaviti posjetiteljima izložbe način kako izgraditi konstrukciju kupole. | ||
| + | |||
| + | Prvu geodetsku kupolu dizajnirao je nakon Prvog svjetskog rata Walther Bauersfeld, inženjer optičke tvrtke Carl Zeiss Jena. Dok je veća kupola, nazvana "Čudo Jene", otvorena je za javnost 1926. godine. 1948. godine Buckminster Fuller skovao je pojam " | ||
| + | |||
| + | Kakve veze imaju titraji s kupolom? Frekvenciju bilo koje kupole možete odrediti brojanjem broja podupirača između središta dva peterokuta (5-strana, kutna ravnina). Što je viša frekvencija, | ||
| + | |||
| + | S udrugom Radiona krenuli smo u suradnju u 2023. godini kada smo za potrebe kampa Electric Wonderland 2023. vodili majstorsku radionicu izrade dugotrajne geodetske kupole u sklopu projekta Rewilding Cultures (Kreativna Europa) koja ostaje na raspolaganju Kampu Velebit u Baškim Oštarijama. Kupola pred vama inspirirana je tim radom. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Protestna kutija ===== | ||
| + | === Ronald Galić === | ||
| + | |||
| + | OPREZ! Ako krenete proučavati kutiju pred vama, ona će protestirati. | ||
| + | |||
| + | ===== Titrocikl imitatrix ===== | ||
| + | === Fran Masnjak, Juraj Babić === | ||
| + | |||
| + | Rad povezuje čovjeka i trofazni elektromotor kroz međusobnu interakciju i igru zvuka i vibracija kroz sobni bicikl. | ||
| + | |||
| + | Bicikl prepoznaje vožnju čim osoba počne okretati pedale. Bilježi ritam i kadencu pedaliranja, | ||
| + | |||
| + | Rad sadrži starinski unis sobni bicikl, trofazni motor od električnog bicikla, inverter za trofazni motor, pretvarače napona, magnete, magnetni senzor, razvojnu pločicu, torbicu za bicikl, mikrofon, razglas. | ||
| + | |||
| + | ===== DIY Star tracker ===== | ||
| + | === Davor Emard === | ||
| + | |||
| + | DIY Star Tracker primjer je hakaže jeftilen fotografskog tripoda u uređaj za zvjezdanu navigaciju (eng. star tracker). Riječ je o motoriziranom stativu za astrofotografiju koji prati objekte na nebu dok se Zemlja okreće. | ||
| + | |||
| + | Dijelovi za 3D ispis odgovaraju tri mala koračna motora s M6 navojnim šipkama kao linearnim pokretačima za svaku od tri noge jeftinog stativa za kameru " | ||
| + | |||
| + | ===== Treće uho ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | Treće uho je rad koje vam omogućuje slušanje i/ili vizualizaciju ultrazvučnih frekvencija. Uobičajeni raspon frekvencija za ljude je oko 20Hz do 20kHz. Obično počinjemo s maksimalnim sluhom od 20 kHz kao bebe, a kao odrasli sluh opada na oko 17 kHz. Ovim trećim uhom možete detektirati frekvencije između 20kHz do 100kHz, omogućujući potpuno novo osjetilo vaše okoline. Frekvencije možete čuti u stvarnom vremenu pomoću para žičnih slušalica ili možete vizualizirati fenomen pomoću skripte p5.js. Uređaj također može omogućiti novu perspektivu, | ||
| + | Detalji: https:// | ||
| + | |||
| + | ===== Kamp Velebit TouchSynth ===== | ||
| + | === Alvin Weber === | ||
| + | |||
| + | Sintesajzer nastao tijekom kampa Electric Wonderland 2023. kao posebno izdanje posvećeno Velebitu. | ||
| + | |||
| + | ===== Film o geodetskoj kupoli u Kampu Velebit - Electric Wonderland 2023 ===== | ||
| + | === Luka Žuženić === | ||
| + | |||
| + | U 2023. godini izgradili u Kampu Velebit (Baške Oštarije) lab za potrebe kampa Electric Wonderland udruge Radiona.org u obliku geodetske kupole, kao dio projekta Rewilding Cultures (Kreativna Europa). Obim kupole je 7,5m, visina cca 4m, veličina cca 44 kvadratna metra. Kupola je pripremljena prije početka kampa, što je značilo da je trebala biti gotova tijekom sedmodnevne majstorske radionice Ane i Mislava Cvetko (Peron 8). Glavna konstrukcija i pokrov završeni u sedam dana, a nakon toga kroz nekoliko tjedana kupola je dobila fasadu, drveni pod i zaštitu od slivnih voda. U 2024. godini kupola je postala mjesto za održavanje joge tijekom godine te kao laboratorij za vrijeme kampa Electric Wonderland 2024. | ||
| + | Produkcija kupole: Radiona.org, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| ====== Priča o pikselu – Titraji, algoritmi i strojevi, Galeriji Prozori, Zagreb 2024 ====== | ====== Priča o pikselu – Titraji, algoritmi i strojevi, Galeriji Prozori, Zagreb 2024 ====== | ||
| Line 941: | Line 1197: | ||
| ---- | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Electro // Bio Hack Friendly - Galerija Razvid, 2018. ====== | ||
| + | |||
| + | ===== Pješčani sat ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Kovrčavi solenoidi ===== | ||
| + | === Marko Jovanović === | ||
| + | |||
| + | ===== Zraka zvuka ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Ultrazvučni levitator ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Letva ===== | ||
| + | === Igor Brkić === | ||
| + | |||
| + | ===== PIC boulderDash ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== MAMBO-JUMBO-JACK ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Synthomir ===== | ||
| + | === Igor Brkić, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Bionička šaka – HACKberry ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Daphne plays Ray’s synth ===== | ||
| + | === Deborah Hustić === | ||
| + | |||
| + | ===== Partitura ===== | ||
| + | === Ana Horvat === | ||
| + | |||
| + | ===== ArduTouch ===== | ||
| + | === Mitch Altman (SAD) === | ||
| + | |||
| + | ===== Veggie drone orchestra ===== | ||
| + | === Paula Bučar, Koncept: Kark Heinz Jeron (NJEMAČKA) === | ||
| + | |||
| + | ===== Teremin ===== | ||
| + | === Borut Savski === | ||
| + | Teremin (prvotno nazvan eterofon, | ||
| + | |||
| + | ===== Noisy Synths ===== | ||
| + | === Koncept: Constanza Piña (Čile), Izvedba: Deborah Hustić, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ----- | ||
| + | |||
| ====== Museomix Zagreb (2018) ====== | ====== Museomix Zagreb (2018) ====== | ||