This shows you the differences between two versions of the page.
| Both sides previous revisionPrevious revisionNext revision | Previous revision | ||
| exhibits [2024/02/27 11:05] – dp | exhibits [2026/01/07 18:45] (current) – dp | ||
|---|---|---|---|
| Line 1: | Line 1: | ||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | ====== Automata – surogat strojevi @ Galerija Filodrammatica, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====FSM - Light Automata===== | ||
| + | ===Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | FSM Light Automata stubišni je event driven Finite state automat. Pritiskom na tipkalo prelazi iz stanja ‘ugašeno’ u stanje ‘upaljeno’. Iz stanja ‘upaljenog’ vraća se u stanje ‘ugašeno’ kada brojač dođe na nulu. Ispod urezanog grafa njegove dijelove osvjetljavaju zelena i crvena LED dioda ukazujući u kojem se stanju automat nalazi, a cijeli panel svijetli kada je automat u stanju ON. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====FloppyFlopper===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | FloppyFlopper automat je za igranje u kojoj je cilj u ograničenom vremenu ubaciti ispravnu disketu u disketnu jedinicu. Tri su vrste disketa, označene naljepnicom na sebi: crvene, zelene i plave. Glavni uređaj se sastoji od devet disketnih jedinica od kojih svaka ima pripadajuće RGB svjetlo. Kad iznad disketne jedinice počne blinkati svjetlo neke boje, igrač treba u tu disketnu jedinicu ubaciti disketu s naljepnicom ispravne boje. Za svaki uspješan potez igrač dobiva bodove, a ukoliko ne uspije napraviti ispravan potez unutar raspoloživog vremena, igra završava. Raspoloživo vrijeme je na početku 10 sekundi te se tijekom igre skraćuje. | ||
| + | |||
| + | Uređaj se sastoji od središnje jedinice sa ekranom i tipkom te devet disketnih jedinica, svaka sa svojom upravljačkom pločicom. " | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Turingov stroj===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | Turingov stroj, zamišljen 1930-tih godina, teorijski je uređaj koji može izvoditi bilo koji računalni algoritam. Medij za pohranu podataka mu je beskonačna traka s pripadajućom glavom za čitanje i pisanje. Algoritam koji izvodi definiran je kao niz naredbi — ovisno o trenutnom stanju i znaku na traci naredba kaže koji znak treba zapisati na traku, u koje stanje prijeći te na koju stranu se pomaknuti po traci. Stroj izvršava jednu po jednu naredbu sve dok se ne zaustavi. Ono što ostaje jest rezultat. Turingov stroj idejna je preteča suvremenih računala. | ||
| + | |||
| + | Entscheidungsproblem (“problem odluke”) koji je 1928. postavio njemački matematičar David Hilbert, Turing je 1931. preformulirao koristeći prethodne rezultate logičara i matematičara Kurta Gödela o ograničenjima dokaza izračuna stvorivši pri tome formalni jezik temeljen na aritmetici i jednostavan hipotetički stroj, kasnije nazvan Turingov stroj. Dokazao je da ne postoji rješenje za problem odluke prije svega pokazujući da nije moguće algoritamski odlučiti hoće li Turingov stroj ikada stati. | ||
| + | |||
| + | Uz doprinos matematičara Johna von Neumanna, Turingova razmišljanja koja su rezultirala hipotetičkim strojem neizostavan su dio matematičke logike na kojoj počiva rad današnjih računala. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Vešmašina===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Ova vešmašina se nikad nije pokvarila, ali svejedno je zamijenjena novom. | ||
| + | Sada nastavlja živjeti dalje kako bi nas naučila kako su stvari nekada radile. Sve njene operacije se prikazuju na kružnom displayu u bubnju. Npr. rotacija motora, dodavanje deterdženta (zelena boja), grijanje vode (crveni mjehurići), | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mozak lifta ===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Ova upravljačka ploča (“mozak”) lifta nekad je upravljala kabinom koja je prevozila mnoge poznate osobe. | ||
| + | |||
| + | Sada je u mirovini i priča nam priču kako su liftovi nekada funkcionirali. Kada bi tipka bila stisnuta, kabina bi odmah krenula, nije bilo laganog ubrzavanja. Ali morala je usporiti prije zaustavljanja da precizno nacilja kat. Zanimljivo je i da se “razmišljanje” tog mozga moglo čuti. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mehanički teleprinter Lorenz Lo 15 (1951)===== | ||
| + | ===Davor Cihlar=== | ||
| + | |||
| + | Prije teleprintera, | ||
| + | Teleprinter je taj proces automatizirao – umjesto Morseovog koda počeo se koristiti Baudotov kod, koji svakom znaku dodjeljuje točno pet električnih impulsa. Time je strojno automatizirano kodiranje zamijenilo ljudsku vještinu i omogućilo brže i pouzdanije slanje tekstualnih poruka. | ||
| + | |||
| + | Uređaj radi na 60 mA strujnoj petlji, standardu svog vremena, različitom od RS232 sustava koji su kasnije postali uobičajeni u računalima. S vremenom je i Baudotov kod zamijenjen ASCII kodom koji koristi 7, odnosno 8 bitova po znaku i do danas ostaje temelj digitalne tekstualne komunikacije. | ||
| + | |||
| + | Pritiskom tipke (u kojoj se skriva Arduino) šalje se serijski Baudotov kod teksta kroz strujnu petlju. Taj signal uključuje i isključuje elektromagnet koji pokreće sustav poluga; njihova se stanja prenose polugama na mehanizam za ispis, gdje točno odabrani čekić udari po papiru i otisne slovo. | ||
| + | |||
| + | Za razliku od većine teleprintera zatvorenih u kućišta i prigušenih od buke, ovaj je ogoljen – bez tipkovnice i zaštite. Upravo zato možemo jasno vidjeti kako električni impulsi postaju mehaničko slovo. | ||
| + | |||
| + | Uz malo truda čak i najmoderniji uređaji mogu komunicirati s ovim strojem iz 1951. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Automata Karaoke Joe===== | ||
| + | ===Aleksandar Vojnić=== | ||
| + | |||
| + | Mehanotronička automata novog doba izvedena od skice do gotovog objekta. Automata je povezana dijelovima prethodno izrađenim na 3D pisaču. Tekstilne i krznene dijelove autor je sam izradio, koristeći po prvi puta šivaču mašinu (mini hobi mašina na baterije). | ||
| + | |||
| + | Glazba: The Platters - Sixteen Tons © | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Čovjekomat x36===== | ||
| + | ===Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | Čovjekomat je digitalni automat s dva stanja živ/mrtav i 36 radnji. Za oživljavanje čovjekomata potrebno je kabelom povezati dva konektora. Odabir radnje postiže se ukopčavanjem neke od 36 kombinacija (n×(n-1)/ | ||
| + | |||
| + | Grafika i animacija stanja čovjekomata iscrtava se " | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Resin 3D Printer Hack===== | ||
| + | ===Goran Mahovlić, Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | Testiranje i kalibriranje senzora ponekada može biti skupo. Uređaji za takva ponavljajuća testiranja koštaju desetke tisuća eura. Što ako bi takva testiranja uz eventualno manju preciznost mogli odraditi za puno manje utrošenog novca. Današnji printeri imaju zadovoljavajuću preciznost, dostupni su i jeftini. Jedini nedostatak jest da postojeći firmware nije pogodan za takav način rada. Iz toga razloga kompletno smo “hakirali” printer kako bi o njemu doznali sve detalje te iz početka napisali kod za upravljanje printerom. | ||
| + | |||
| + | Za potrebe testiranja senzora izrađena je i posebna pločica koja se dodaje printeru i on time postaje uređaj za mjerenje i kalibriranje senzora. Jednom tako postavljen, pritiskom na Calibrate, pa nakon toga Start na ekranu uređaj će započeti cirkularno mjerenje uz prikaz trenutnih vrijednosti ispisano, kao i maksimalno odstupanje senzora. Odabir Chart na ekranu odstupanja se mogu vidjeti na grafu. Za povratak u glavni prikaz pritisnite Main | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Prototip===== | ||
| + | ===Sanda Maglov=== | ||
| + | |||
| + | Kretanje lepeze interpretirano kroz pojednostavljene oblike i mehanizam koji kružno gibanje pretvara u vertikalno. Rad je predstavljen kroz njegove razvojne faze, a izrada je realizirana FDM 3D printerom korištenjem ABS plastike. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Mehanički val===== | ||
| + | ===Paula Bučar=== | ||
| + | |||
| + | Kroz jednostavan proces rad istražuje granicu između kontrole i spontanosti, | ||
| + | prirode. Koncentrične kružnice ritmički se izmjenjuju, stvarajući optičku iluziju pulsiranja | ||
| + | površine vode i oponašajući prirodne procese koji djeluju predvidljivo. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Elekktro-Karusel ===== | ||
| + | ===Deborah Hustić, Ronald Galić=== | ||
| + | |||
| + | Karusel (franc. carrousel, od tal. carosello). Mehanička naprava koja se okreće ručno, uz pomoć motora ili vučnih životinja. U ovom slučaju uz pomoć motora. Postrojenje, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Korisnička podrška===== | ||
| + | ===Deborah Hustić, Zvonimir Domazet=== | ||
| + | |||
| + | Trebate brzo rješenje vašeg problema? Samo se strpljivo prepustite našoj korisničkoj podršci koja je tu uvijek za vas. | ||
| + | |||
| + | =====Zidni sat===== | ||
| + | ===Majak sat s kukavicom=== | ||
| + | |||
| + | Ruski sat s kukavicom proizvođača Majak. Sat s kukavicom je vrsta sata, obično pokretanog klatnom, koji otkucava sate zvukom poput uobičajenog kukavičjeg zova i ima automatiziranu pticu kukavicu koja se pomiče sa svakom notom. Mehanizam sata s kukavicom vjerojatno potječe iz Italije u 16. stoljeću, ali njegov razvoj i popularizacija snažno su povezani s regijom Schwarzwald u Njemačkoj. Oko 18. stoljeća, njemački urari u Schwarzwaldu počeli su izrađivati ove satove, a neki pripisuju prvi sat s kukavicom u Schwarzwaldu Franzu Antonu Kettereru, inspiriranom mijehom crkvenih orgulja. Klasični zvuk kukavice stvaraju dva mala mijeha i drvene zviždaljke koje proizvode dvotonski poziv. Majak je bila tvornica satova iz sovjetskog doba, a jedna od njezinih lokacija bila je i Tvornica satova Serdobsk. Majak satovi s kukavicom večinom su se proizvodili u između 1970-tih i 1980-tih godina. | ||
| + | |||
| + | Posjetitelji mogu zaviriti u utrobu jednog takvog sata. A drugog su slobodni pokrenuti i naštimati. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | ====== Signali, bitovi i surogati: Katalog elektro-entiteta S/2, Galeriji CTRL+Z (UMAS), Split 2025 ====== | ||
| + | |||
| + | =====PIC boulderDash===== | ||
| + | ===Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | =====Objekti i konotacije===== | ||
| + | ===Sandra Maglov, Paula Bučar, Deborah Hustić, Zvonimir Domazet, Goran Mahovlić=== | ||
| + | |||
| + | =====Phoenix===== | ||
| + | ===AMSTAR / Dar FPGA / Davor Jadrijević / Mario Pavlić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Ultrazvučni levitator===== | ||
| + | ===Goran Mahovlić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Equilibrium===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====Letva===== | ||
| + | ===Igor Brkić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====MAMBO-JUMBO-JACK===== | ||
| + | ===Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | |||
| + | =====PONGwriter===== | ||
| + | ===Ivan Klisurić, Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | =====Synthomir===== | ||
| + | ===Igor Brkić, Damir Prizmić=== | ||
| + | |||
| + | =====Film o geodetskoj kupoli u Kampu Velebit - Electric Wonderland 2023===== | ||
| + | ===Luka Žuženić=== | ||
| + | |||
| + | =====Kamp Velebit TouchSynth===== | ||
| + | ===Alvin Weber=== | ||
| + | |||
| + | =====Promašena kutija===== | ||
| + | ===Jurica Zrna - Marvin=== | ||
| + | |||
| + | =====Blind Noise Nano Synth===== | ||
| + | ===Paul Tas === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Titraji strojeva, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb 2024 ====== | ||
| + | |||
| + | ===== RotoMotoMuzik ===== | ||
| + | === Igor Brkić, Lea Kuna === | ||
| + | |||
| + | Da bi se ispravno i glatko okretao, trofazni (" | ||
| + | |||
| + | Rad RotoMotoMuzik pomoću ultrazvučnog senzora detektira slušatelja ispred sebe te, koristeći motor iz hoverboarda, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Brm Brm Auto ===== | ||
| + | === Aleksandar Vojnić === | ||
| + | |||
| + | Brm, brm… zvukovi dječje mašte koji oživljavaju autiće u igri sada postaju stvarnost u interaktivnom primjerku koji kombinira zvuk i tehnologiju za jedinstveno iskustvo vožnje. | ||
| + | |||
| + | Pametni uređaj koristi zvuk koji proizvodimo glasom kako bi ga prepoznao i pretvorio u komande za autić. Oponašajući zvukove pravog automobila, poput " | ||
| + | |||
| + | Za skretanje lijevo ili desno, iskorištena je mogućnost pametnog telefona da detektira naginjanje. Naginjanjem mobitela ulijevo autić skreće lijevo, a naginjanjem udesno skreće desno, pružajući intuitivan način upravljanja koji dodatno naglašava povezanost tehnologije i prirodne interakcije. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Dropalo | ||
| + | === Sandra Maglov, Zvonimir Domazet, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | Možeš li promijeniti smjer kapanja vode ili zaustaviti kapljice u zraku? Ovaj rad bavi se stvaranjem optičke iluzije pomoću stroboskopskog efekta i tromosti ljudskog vida. Stroboskop je uređaj koji emitira kratke, vrlo brze bljeskove svjetla. Kada se frekvencija bljeskova sinkronizira s frekvencijom padajućih kapljica, ljudsko oko ne može percipirati njihovo stvarno kretanje, već dobiva dojam da su kapljice zamrznute u zraku. Promjenom brzine stroboskopskih bljeskova moguće je manipulirati percepcijom kretanja i učiniti da kapljice izgledaju kao da se kreću unaprijed, unazad ili kao da su potpuno statične. Ovaj efekt je rezultat ograničenja ljudske percepcije — mozak popunjava praznine između bljeskova, stvarajući iluziju neprekidnog kretanja ili statičnosti tamo gdje ga zapravo nema. | ||
| + | |||
| + | U izradi rada korištena je pronađena kanalizacijska cijev, pumpa za akvarij, LED svjetlo i mikrokontroler. Frekvencija stroboskopa regulira se okretanjem ručke na slavini. | ||
| + | |||
| + | NAPOMENA: Stroboskopski efekt kod nekih ljudi može izazvati nelagodu, vrtoglavicu ili čak epileptičke napadaje, stoga se preporučuje oprez prilikom izlaganja. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Geodetska kupola | ||
| + | === Ana & Mislav Cvetko (Peron8) === | ||
| + | |||
| + | Geodetska kupola koju vidite pred sobom dizajnirana je kao ‘uradi-sam’ komplet za samogradnju. Na ovaj način htjeli smo predstaviti posjetiteljima izložbe način kako izgraditi konstrukciju kupole. | ||
| + | |||
| + | Prvu geodetsku kupolu dizajnirao je nakon Prvog svjetskog rata Walther Bauersfeld, inženjer optičke tvrtke Carl Zeiss Jena. Dok je veća kupola, nazvana "Čudo Jene", otvorena je za javnost 1926. godine. 1948. godine Buckminster Fuller skovao je pojam " | ||
| + | |||
| + | Kakve veze imaju titraji s kupolom? Frekvenciju bilo koje kupole možete odrediti brojanjem broja podupirača između središta dva peterokuta (5-strana, kutna ravnina). Što je viša frekvencija, | ||
| + | |||
| + | S udrugom Radiona krenuli smo u suradnju u 2023. godini kada smo za potrebe kampa Electric Wonderland 2023. vodili majstorsku radionicu izrade dugotrajne geodetske kupole u sklopu projekta Rewilding Cultures (Kreativna Europa) koja ostaje na raspolaganju Kampu Velebit u Baškim Oštarijama. Kupola pred vama inspirirana je tim radom. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Protestna kutija ===== | ||
| + | === Ronald Galić === | ||
| + | |||
| + | OPREZ! Ako krenete proučavati kutiju pred vama, ona će protestirati. | ||
| + | |||
| + | ===== Titrocikl imitatrix ===== | ||
| + | === Fran Masnjak, Juraj Babić === | ||
| + | |||
| + | Rad povezuje čovjeka i trofazni elektromotor kroz međusobnu interakciju i igru zvuka i vibracija kroz sobni bicikl. | ||
| + | |||
| + | Bicikl prepoznaje vožnju čim osoba počne okretati pedale. Bilježi ritam i kadencu pedaliranja, | ||
| + | |||
| + | Rad sadrži starinski unis sobni bicikl, trofazni motor od električnog bicikla, inverter za trofazni motor, pretvarače napona, magnete, magnetni senzor, razvojnu pločicu, torbicu za bicikl, mikrofon, razglas. | ||
| + | |||
| + | ===== DIY Star tracker ===== | ||
| + | === Davor Emard === | ||
| + | |||
| + | DIY Star Tracker primjer je hakaže jeftilen fotografskog tripoda u uređaj za zvjezdanu navigaciju (eng. star tracker). Riječ je o motoriziranom stativu za astrofotografiju koji prati objekte na nebu dok se Zemlja okreće. | ||
| + | |||
| + | Dijelovi za 3D ispis odgovaraju tri mala koračna motora s M6 navojnim šipkama kao linearnim pokretačima za svaku od tri noge jeftinog stativa za kameru " | ||
| + | |||
| + | ===== Treće uho ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | Treće uho je rad koje vam omogućuje slušanje i/ili vizualizaciju ultrazvučnih frekvencija. Uobičajeni raspon frekvencija za ljude je oko 20Hz do 20kHz. Obično počinjemo s maksimalnim sluhom od 20 kHz kao bebe, a kao odrasli sluh opada na oko 17 kHz. Ovim trećim uhom možete detektirati frekvencije između 20kHz do 100kHz, omogućujući potpuno novo osjetilo vaše okoline. Frekvencije možete čuti u stvarnom vremenu pomoću para žičnih slušalica ili možete vizualizirati fenomen pomoću skripte p5.js. Uređaj također može omogućiti novu perspektivu, | ||
| + | Detalji: https:// | ||
| + | |||
| + | ===== Kamp Velebit TouchSynth ===== | ||
| + | === Alvin Weber === | ||
| + | |||
| + | Sintesajzer nastao tijekom kampa Electric Wonderland 2023. kao posebno izdanje posvećeno Velebitu. | ||
| + | |||
| + | ===== Film o geodetskoj kupoli u Kampu Velebit - Electric Wonderland 2023 ===== | ||
| + | === Luka Žuženić === | ||
| + | |||
| + | U 2023. godini izgradili u Kampu Velebit (Baške Oštarije) lab za potrebe kampa Electric Wonderland udruge Radiona.org u obliku geodetske kupole, kao dio projekta Rewilding Cultures (Kreativna Europa). Obim kupole je 7,5m, visina cca 4m, veličina cca 44 kvadratna metra. Kupola je pripremljena prije početka kampa, što je značilo da je trebala biti gotova tijekom sedmodnevne majstorske radionice Ane i Mislava Cvetko (Peron 8). Glavna konstrukcija i pokrov završeni u sedam dana, a nakon toga kroz nekoliko tjedana kupola je dobila fasadu, drveni pod i zaštitu od slivnih voda. U 2024. godini kupola je postala mjesto za održavanje joge tijekom godine te kao laboratorij za vrijeme kampa Electric Wonderland 2024. | ||
| + | Produkcija kupole: Radiona.org, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| ====== Priča o pikselu – Titraji, algoritmi i strojevi, Galeriji Prozori, Zagreb 2024 ====== | ====== Priča o pikselu – Titraji, algoritmi i strojevi, Galeriji Prozori, Zagreb 2024 ====== | ||
| Line 102: | Line 363: | ||
| ===== DIY ZX1 ===== | ===== DIY ZX1 ===== | ||
| - | === željko Jugović, Radio-klub Zagreb === | + | === Željko Jugović, Radio-klub Zagreb === |
| Uradi-sam Spectrum ZX81 računalo nastalo je u prvoj polovici 1980-tih godina. Računalo je tada bilo atrakcija u Radioklubu Zagreb za igranje i savladavanje osnova računarstva. Uređaj izrađuje Željko Jugović (1940.), dugogodišnji član Radiokluba Zagreb i zaposlenik ZET-a - Zagrebačkog električnog tramvaja. Računalo u to vrijeme kupuje Albin Pavlić, otac Marija Pavlića, člana Udruge za razvoj ‘uradi-sam’ kulture - Radiona, obojica aktivni u navedenom radioklubu tijekom 1980-tih. U 2022. godini kustosica izložbe „Bestijarij elektroentiteta, | Uradi-sam Spectrum ZX81 računalo nastalo je u prvoj polovici 1980-tih godina. Računalo je tada bilo atrakcija u Radioklubu Zagreb za igranje i savladavanje osnova računarstva. Uređaj izrađuje Željko Jugović (1940.), dugogodišnji član Radiokluba Zagreb i zaposlenik ZET-a - Zagrebačkog električnog tramvaja. Računalo u to vrijeme kupuje Albin Pavlić, otac Marija Pavlića, člana Udruge za razvoj ‘uradi-sam’ kulture - Radiona, obojica aktivni u navedenom radioklubu tijekom 1980-tih. U 2022. godini kustosica izložbe „Bestijarij elektroentiteta, | ||
| Line 136: | Line 397: | ||
| ---- | ---- | ||
| - | |||
| ====== Hacktonauti – tehnološka utopija u tri čina: Rastavljene stvarnosti, TMNT, Zagreb 2023 ====== | ====== Hacktonauti – tehnološka utopija u tri čina: Rastavljene stvarnosti, TMNT, Zagreb 2023 ====== | ||
| Line 272: | Line 532: | ||
| Rad problematizira pitanje otvorenog i zatvorenog objekta. A na vama je da si postavljate dalja pitanja. | Rad problematizira pitanje otvorenog i zatvorenog objekta. A na vama je da si postavljate dalja pitanja. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Bestijarij elektroentiteta, | ||
| + | |||
| + | ===== (re)interpretacija2000 ===== | ||
| + | === Igor Brkić === | ||
| + | |||
| + | (re)interpretacija2000 je video instalacija koja modelira šum u komunikacijskom kanalu igrajući igru “pokvarenog telefona”. Računalo projicira tekst na zid nakon čega uslika taj projicirani tekst, napravi prepoznavanje teksta te dobiveni “pročitani” tekst ponovno projicira čime se cijeli proces ponavlja. Proces prepoznavanja znakova je otežan distorzijom na slovima te posjetiteljima koji prolaze ispred projiciranog teksta. | ||
| + | |||
| + | ===== Synthogame ===== | ||
| + | === Igor Brkić, Goran Mahovlić, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | Synthogame FM sintesajzer baziran na RP2040 mikrokontroleru. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Tweet Processing ===== | ||
| + | === はぅ君 @Hau_kun, Koma Tebe @KomaTebe, Snow Esamosc @SnowEsamosc, | ||
| + | === Selekcija: Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | # | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Remote Lab ===== | ||
| + | === Nikola Bojić, Mihael Giba, Damir Prizmić (koncept, programiranje, | ||
| + | === David Lušičić; Ivana Tkalčić, Ivan Skvrce (Management i koordinacija) === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | remote.lab je platforma za kolaborativno kuriranje, istraživanje i proizvodnju hibridnih znanja. Platforma je razvijena oko ideje vizualnih konstelacija, | ||
| + | |||
| + | Projekt je 2021. pokrenut u sklopu Akademije likovnih umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, a u 2022. je razvijan uz potporu Zaklade Kultura Nova. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== ChatGPT ===== | ||
| + | === OpenAI Inc, OpenAI LP === | ||
| + | |||
| + | ChatGPT je prototip jednog od trenutno najnaprednijih javnih chatbotova koji koristi računalnu inteligenciju (artificial intelligence). ChatGPT koristi velike jezične modele " | ||
| + | |||
| + | U nekoliko tjedana otkako je otvoren za testiranje javnost, ChatGPT je izazvao niz pozitivnih reakcija i kontroverzi. Chatbot može pisati poeziju, pisati kod, ispravljati greške detaljno objašnjavajući primjerima, objašnjavati filozofske klasifikacije itd. Chatbot prepoznaje kontekst razgovora pa može odgovarati i nastavljati prilagođavati i poboljšavati svoje odgovore, dovoditi u pitanje krive premise u pitanjima i prihvatiti vlastite pogreške. S druge strane rezultati ponekad mogu biti bizarni i pogrešni. Ponekad ChatGPT može generirati vrlo uvjerljive argumentacije potpuno pogrešnih informacija, | ||
| + | |||
| + | ChatGPT je trenutno u testnoj fazi i uskoro će slijediti i komercijalna upotreba. Na ovoj instalaciji možete slobodno testirati ovu novu tehnologiju, | ||
| + | |||
| + | ===== Robo čitač ===== | ||
| + | === Ivan Decker (Gradionica LEGO edukacija) === | ||
| + | |||
| + | Ovaj robot jednako dobro glumi čitanje kao i vaša djeca kad uče. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== DIY ZX81 ===== | ||
| + | === Željko Jugović, Radioklub Zagreb === | ||
| + | |||
| + | Uradi-sam Spectrum ZX81 računalo nastalo je u prvoj polovici 1980-tih godina. Računalo je tada bilo atrakcija u Radioklubu Zagreb za igranje i savladavanje osnova računarstva. Uređaj izrađuje Željko Jugović (1940.), dugogodišnji član Radiokluba Zagreb i zaposlenik ZET-a - Zagrebačkog električnog tramvaja. Računalo u to vrijeme kupuje Albin Pavlić, otac Marija Pavlića, člana Udruge za razvoj ‘uradi-sam’ kulture - Radiona, obojica aktivni u navedenom radioklubu tijekom 1980-tih. Kustosica izložbe „Bestijarij elektroentiteta, | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Studentske borbe robota ===== | ||
| + | Fightbotics - Marta Vukoja, Dorian Erić, Vedran Kocijan (organizatori), | ||
| + | |||
| + | |||
| + | === Eggsecutioner-vertical spinner === | ||
| + | Fran Fiminić, Matej Radan, Ivan Grgić, Toni Grgić, Filip Zadravec (Fakultet strojarstva i brodogradnje, | ||
| + | |||
| + | Pobjednički studentski robot Prvih studentskih borbi robota u Hrvatskoj, a drugi u sveukupnoj konkurenciji. Autori su studenti viših godina Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Robot ima vertikalni spinner s asimetričnim oružjem koje je sa svojih 260 grama površinski zakaljenog čelika pri 12000 okretaja sposobno prenijeti veliku količinu energije u protivnički bot. | ||
| + | |||
| + | Stroj je modularno dizajniran s ugrađenom prednjom ralicom i pogonskim motorima s 9,7:1 redukcijom pri 1000 okretaja koji su spojeni na zadnje kotače promjera 5 cm koji ga pogone brzinom do 2.6m/s omogućavajućinzatvaranje dijagonale arene unutar vrtoglavih 1.5 sekundi. Pogon uređaja je na sva četiri kotaca i koristi magnet za bolje prianjanje na površinu. | ||
| + | |||
| + | === Kremenko-flame bot === | ||
| + | Noa Galić, Neven Spaček, Marija Baković (Fakultet strojarstva i brodogradnje, | ||
| + | |||
| + | Kremenko-flame bot ima kao glavno oružje spremnik 30 ml u kojem je smjesa propana i butana, koji kad se zapali riga vatru 7 sekundi. Unutrašnjost i kotači robota izrađeni su tehnikom 3D ispisa. Kremenko se pogoni pomoću četiri DC motora s reduktorom. Vanjski oklop čini čelik debljine 1,5mm. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | === Spužva bot-lifter robot === | ||
| + | |||
| + | Denis Sinković, Filip Kuzminski, Marko Pivac (Fakultet strojarstva i brodogradnje, | ||
| + | i Udruga mehatroničara) | ||
| + | |||
| + | Spužva bot-lifter robot posjeduje oružje s prednje i stražnje strane. Oružja su različitog tipa stoga se ne može svrstati ni u jednu od uobičajenih grupa battlebotova što ga čini hibridnim robotom. Maksimalna brzina robota je oko 5.6 km/h. Pogonski kotači nalaze se sa stražnje strane robota dok je sprijeda slobodan omniwheel kotač koji omogućuje gibanja u smjeru kojeg pogonski kotači žele ostvariti. | ||
| + | |||
| + | Robot ima oružje koje pokreću motori velike mase stoga njegov oklop ne može biti metalan i debeo jer bi prešao limit njegove mase. Kako defenzivna sposobnost ne bi bila zakinuta, za oklop se koristi kompozitni materijal aramid poznat inače i kao Kevlar. Kevlar je izrazito lagan materijal ali isto tako i otporan na udarna opterećenja. Kevlar nastaje pletenjem aramidnih vlakana što mu da je vlačnu čvrstoću i pruža mu da prilikom primanja udaraca da se ne raspada na komadiće već ostaje u cijelosti. Sama izrada oklopa se sastoji od izrade kalupa za oklop (3D print) i izrade oklopa pomoću tog kalupa. U kalup se stavljaju plahte kevlara i nanosi se smola na njega. Kada se osuši, dobiva se konačan oklop sa željenim eksploatacijskim svojstvima i vadi se van iz kalupa. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Laboratorij građana ===== | ||
| + | Prije sedam godina Radiona se u sklopu razmjene makera* na rezidenciji u Nacionalnom muzeju umjetnosti i dizajna u norveškom gradu Trondheim susreće s praksom kuriranja izložbe iz kolekcije muzeja od strane građana. Ta se pojava u međunarodnom izlagačkom kontekstu naziva Građani (kao) kustosi (eng. Citizen Curators). Inspirirani tom praksom koju do sada primjenjuju i drugi muzeji u Europi te dirnuti ingenioznošću polaznika intergeneracijskih programa naše organizacije, | ||
| + | U sklopu prvog izložbenog Laboratorija građana izabrana umirovljenica, | ||
| + | |||
| + | Jasna Matun, umirovljenica i bivša zaposlenica banke (izabrala) | ||
| + | |||
| + | === Stroj za šivanje, Elna 1, Švicarska, 1940. - 1952., metal === | ||
| + | Mašina me podsjeća na djetinjstvo i našu tetu Dragicu, samouku šnajdericu koja nam je sve je šivala. Sa sestrom Vesnom dolazila bi našoj teti Dragici, koja imala puno krpica od kojih smo šivale odjeću za lutke. Imale smo samo jednu lutku ili možda dvije. Sjećam se da smo i ostatke od kukuruznih klipova oblačile u odjeću. | ||
| + | Stroj za popravak čarapa, Arno Lohmüller KG, KOLIBRI-Repassiermaschinenbau, | ||
| + | |||
| + | === Stroj za popravak čarapa, nepoznata provenijencija, | ||
| + | Strojeve za popravak čarapa izabrala sam jer su prekrasno dizajnirani, | ||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | ====== Bestijarij elektroentiteta: | ||
| + | |||
| + | ===== BUKAČ ili BUKAVAC ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | Bukač ili Bukavac često je biće iz Južnoslavenske mitologije. U narodnim predanjima se opisuje kao demonsko biće sa šest nogu, koje je prekriveno sluzavom kožom, imavelika usta, dugi rep i duge, zakrivljene i kvrgave rogove na glavi. Svojim glasnim urlikom plaši ljude koji se kasno u noći zateknu u blizini mesta gde se nalazi. Ovo mitsko biće živi u rijekama, barama, močvarama i jezerima. Može ih susresti samo noću kada izlazi iz vode i stvara strašnu buku (po čemu mu je i dobio naziv). Prema mitologiji, bukavac napada ljude i životinje koje se kasno u noći zateknu u blizini vode i davi ih. | ||
| + | Ako se previše približite Bukaču pred vama, možete ga naljutiti i potaknuti na bacanje iskri. | ||
| + | |||
| + | ===== MANDALA ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | Kada pritisnete ruku na električnu mandalu ona mjeri vašu ‘energiju’ i na nekoliko sekundu prikazuje vaše vrijednosti u boji. Tek kada mandala prođe krug spirale u tri boje, ona prikazuje boju vaše energije. | ||
| + | |||
| + | ===== Animatroničke oči ===== | ||
| + | === Mario Pavlić (elektronika), | ||
| + | |||
| + | Animatronika je kompleksno multidisciplinarno područje koje uključuje robotiku, mehatroniku, | ||
| + | Naravno, animatronika svoje korijenje ima u dalekoj prošlosti u području koje se zove mehanička automata, čije primjere prakse nalazimo u starim spisima grčke mitologije i kineskoj inovatorskoj tradiciji. | ||
| + | I u današnje doba, osim robotike i filmske industrije, animatroniku se povezuje i s cosplay kulturom kreiranja fantazmagoričnih i herojskih kostima mahom inspiriranih stripovima, filmovima i modernom robotikom. Animatronika može biti disciplina visokih troškova produkcije, no isto tako može biti razvijana i na rubnim područjima DIY maker/ | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Bouncing LED ===== | ||
| + | === KenKenMkIISR, | ||
| + | |||
| + | Budući da je većina demonstracija LED traka “dosadno”, | ||
| + | |||
| + | https:// | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | ====== Bestijarij elektroentiteta: | ||
| + | |||
| + | ===== MAMBO-JUMBO-JACK ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | MAMBO-JUMBO-JACK se bavi udaranjem uređaja kao poznatim oblikom posljednje faze “troubleshooting”-a izazvane frustracijom zbog nedostatka razumijevanja uređaja ili njegovog “feedback”-a. Ova nasilna interakcija motivirana je očekivanjem da će stvar magično proraditi. No paralelno nosi i prijetnju; uređaj će možda u potpunosti prestati raditi. To je svojevrsna igra | ||
| + | na sreću. | ||
| + | |||
| + | Na sreću korisnika ova pomalo iracionalna | ||
| + | metoda često funkcionira. | ||
| + | |||
| + | ===== ASCII generator kamera ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić, Nikhil Nayak === | ||
| + | |||
| + | ASCII art je tehnika grafičkog dizajna koja koristi računala kao sučelje i sastoji se od slika sastavljenih od 95 ispisnih (od ukupno 128) znakova definiranih ASCII standardom iz 1963. godine i skupova znakova usklađenih s ASCII-jem s vlasničkim proširenim znakovima (iznad 128 znakovi standardnog 7-bitnog ASCII-a). Izraz se također slobodno koristi za označavanje vizualne umjetnosti temeljene općenito na tekstu. | ||
| + | ASCII umjetnosti može se stvoriti s bilo kojim uređivačem teksta i često se koristi s jezicima slobodnog oblika. Većina primjera ASCII umjetnosti zahtijeva font fiksne širine (neproporcionalni fontovi, kao na tradicionalnom pisaćem stroju) kao što je Courier za prezentaciju. ASCII generator kamera sliku u stvarnom vremenu pretvara u ASCII grafiku. | ||
| + | |||
| + | ===== Sobelov operator - FPGA video detekcija rubova i bridova ===== | ||
| + | === Angelo Jacobo, Goran Mahovlić | ||
| + | |||
| + | Sobelov operator, ponekad nazivan Sobel-Feldmanov operator ili Sobel filter koristi se u obradi slika i račulnom vidu (eng. Computer vision - područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzionalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta, poput primjerice lica), osobito unutar algoritama za detekciju rubova gdje stvara sliku koja naglašava rubove. Rad je implementacija na FPGA ULX3S razvojnoj pločici udruge Radiona te je projekt predstavljen javnosti dva dana prije otvorenja izložbe »Sensor(ium), | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Objekti i konotacije ===== | ||
| + | === Sandra Maglov, Paula Bučar, Deborah Hustić, Zvonimir Domazet, Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | Instalacija ‘Objekti i konotacije’ propituje su-odnose entiteta u prostoru koji se bude na podražaje okoline. Tri kutije u prostoru. Tri kutije koje to možda i nisu. Tri entiteta u prostoru. Tri entiteta koji to možda i nisu. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Promašena kutija ===== | ||
| + | === Jurica Zrna - Marvin === | ||
| + | |||
| + | Promašena kutija sofisticirani je uređaj koji ispituje praiskonsku ljudsku potrebu da pritisne dugme i prebaci sklopku. | ||
| + | |||
| + | ===== TwixT ===== | ||
| + | === Alex Randolph === | ||
| + | |||
| + | TwixT je strateška igra za dva igrača koju je prvotno, kao igru na papiru, izmislio Alex Randolph 1957. TwixT je igra povezivanja gdje svaki igrača naizmjenično postavlja klinove na perforiranu ploču i spaja ih s ciljem stvaranja kontinuiranog lanca koji povezuje klinove i nasuprotne stranice. Matematički je dokazano da se radi o složenoj strategiji – igra nije " | ||
| + | |||
| + | ===== FPGA arkadna konzola ===== | ||
| + | === Mario Pavlić, Davor Jadrijević === | ||
| + | |||
| + | Arkadna konzola inspirirana je prvim retro gaming konzolama čime autori evociraju svoja prva sjećanja na uzbuđenje računalnim igrama. Konzola je izrađena od plexija i drvene građe u potpunosti sljedeći dizajn retro konzola, no s odmakom i utjecajem današnjeg doba - osvjetljenje LED diodama i cjelokupno stvaranjem dojma retrofit pristupa dizajniranom objektu. Najveća specifičnost konzole je upotreba Radionine FPGA pločice koja pogoni i simulira cijeli sustav retro igrica, dok su pojedine elektroničke komponentne reciklirani dijelovi sa starih bankomata. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Ultrazvučni levitator ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | Zvučni valovi su promjene razine tlaka koje se šire elastičnim medijem, a nastaju zbog titranja njegovih molekula te time stvaraju silu koja može poništiti gravitaciju. Sve što je potrebno jest osigurati da ova sila ostane konstantna u određenoj točki u prostoru. | ||
| + | |||
| + | ===== Letva ===== | ||
| + | === Igor Brkić === | ||
| + | |||
| + | Letva je SF akcijska igra za dva igrača smještena u 1D prostor. Cilj igre je “odgurati” drugog igrača laserskom zrakom. Žuta tipka predstavlja punjenje laserskog pištolja, a crvena pucanje - igrač treba naizmjence puniti i pucati. | ||
| + | |||
| + | Tehnički detalji: | ||
| + | Rad se sastoji od Arduino mini pro mikrokontrolera i LED trake sa 32 RGB LED diode. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== PIC boulderDash ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | Boulder Dash popularna je igra 1980-tih sa ZX Spectrum računala instalirana na jedan mikrokontroler serije PIC 18F. Cijela konzola je DIY uređaj u potpunosti napravljen od recikliranih materijala i opreme s monitorom kakvi se koriste na bankomatima. Konzola ima 4 gumba za smjer, te start gumb na prednjoj ploči konzole, dok je na poleđini prekidač za demo igru. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Igra “Meha Arkade” ===== | ||
| + | === Ivan Decker (Gradionica.hr) === | ||
| + | |||
| + | Igra “Meha Arkade” igra je u kojoj je cilj kuglicu držati jednu sekundu ispred senzora.Kuglica stoji na rampi koja se naginje i pomiče gore/dolje uz pomoć dva servo motora. | ||
| + | Servo motori mogu se kontrolirati uz pomoć dva ultrazvučna senzora koja mjere udaljenost. Lijevi UZ senzor kontrolira lijevi motor, a desni kontrolira desni motor. | ||
| + | Senzori počinju reagirati kad je predmet 60cm od senzora. Ako igrač koristi ruke za upravljanje motorima, motori se neće pomicati kad su ruke na otprilike 30cm od senzora. Što se igrač više približava senzorima motori će brže podizati rampu. Ako se odmiće, rampa se spušta. Na udaljenosti većoj od 60cm rampa miruje u najnižem položaju.U slučaju da igrač uspije zadržati kuglicu ispred senzora 1 sekundu robot će izgovoriti riječ “BRAVO”. | ||
| + | Igra nije laka i treba je igrati strpljivo. | ||
| + | |||
| + | NAPOMENA: | ||
| + | Strogo je zabranjeno diranje bilo kojeg dijela robota ili stavljanje predmeta ispred senzora za kuglicu (mala crvena točkica u sredini) | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Stacker ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | Stacker je arkadna igra iz 2004. originalno proizvođena u formi nagradnog automata – igre u kojoj se vještine igrača nagrađuju u materijalnim nagradama. U ovoj izvedbi objekt je ogoljen na bit, kako bi ujedno poslužio i kao ilustracija nekih elemenata dobrog dizajna. Naime, igra i uređaj su samorazumljivi: | ||
| + | |||
| + | Tehnički gledajući, uređaj se sastoji od LED matrice, mikrokontrolera i tipkala. Iako se na internetu može pronaći nekoliko varijanti više ili manje funkcionalnog koda, niti jedna od njih u implementaciji ne iskorištava elegantno rješenje manipulacije bit-ovima (bitshifting i bitwise operacije). Stoga je kod napisan iz početka – demonstrirajući tipični ljudski poriv za popravljanjem i skladom (čak i onim nevidljivim), | ||
| + | |||
| + | ===== Rupa ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | Beskonačno ogledalo (infinity mirror) je popularni eksperiment i efekt koji se postiže korištenjem ogledala koja " | ||
| + | |||
| + | Specifičnost ove implementacije je u fluidnom odnosu gornje i donje ploče. Kretanjem i premještanjem ravnoteže na ploči, kontinuirano se mijenjaju kutevi refleksija čime se efekt dodatno animira – pozivajući posjetitelja na senzorno istraživanje. | ||
| + | |||
| + | Slobodno se krećite po ploči. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Phoenix ===== | ||
| + | === AMSTAR / Dar FPGA / Davor Jadrijević / Mario Pavlić === | ||
| + | Un-cut remake legendarne arkadne igre Phoenix pomoću FPGA i originalne konzole. Uz dodatne modifikacije, | ||
| + | |||
| + | Upute za upotrebu: Snađi se, druže! | ||
| + | |||
| + | ===== FPGA NES DIY konzola ===== | ||
| + | Igra City Connections platformska je igra iz 1985. godine realizirana za Nintendo platformu. U ovom postavu igra se pokreće s Radionine ULX3S pločice FPGA pločice. FPGA tehnologija temelji se na poljima rekonfigurabilnih vrata kao skupa specifičnih digitalnih logika. Ova komplicirana rečenica ujedno je i najjednostavnije objašnjenje u jednoj rečenici. Riječ je složenoj, sofisticiranoj i naprednoj tehnologiji hardvera otvorenog koda. | ||
| + | Detaljnije: https:// | ||
| + | Igrica City Connections | ||
| + | |||
| + | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Izložba Sensor(ium), | ||
| + | |||
| + | ===== Objekti i konotacije ===== | ||
| + | === Sandra Maglov, Paula Bučar, Deborah Hustić, Zvonimir Domazet, Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | Instalacija ‘Objekti i konotacije’ propituje su-odnose entiteta u prostoru koji se bude na podražaje okoline. Tri kutije u prostoru. Tri kutije koje to možda i nisu. Tri entiteta u prostoru. Tri entiteta koji to možda i nisu. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Mondrianovi zvuci ===== | ||
| + | === Paula Bučar, Messy Oscillators - Ana Horvat, Deborah Hustić ==== | ||
| + | |||
| + | Mondrianovi zvuci igriva je instalacija koja potiće posjetitelje na samostalnu ili kolektivnu igru zvukom. Komunikacija se odvija kroz na prvi pogled zvukove koji pridaju području atmosferične drone elektronike. Rad se bavi percepcijom ploha, boja i prostora u odnosu na zvuk i atmosferu dalekih geografija grada i predgrađa evocirajući kinematografske mikro-svemire. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Nadzornik ===== | ||
| + | === Igor Brkić === | ||
| + | |||
| + | “Nadzornik” je robotička interaktivna instalacija. Sastoji se od mehaničkog oka i Raspberry Pi računala s kamerom. Računalo analizira scenu ispred instalacije i okreće zjenicu u smjeru detektiranog pokreta. | ||
| + | |||
| + | Nadzornik obraća pažnju na događanja u prostoru. Nadzornik pazi na nas. Nadzornik se neće upletati u događaje već će samo promatrati. Svi se osjećamo sigurnije dok nas nadzornik nadgleda. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Pilot i patka ===== | ||
| + | === Radiona, autor: yoruk === | ||
| + | Jednostavna računalna igra u kojoj pokretom posjetitelj pilotira jednostavnim avionom. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Senzorni vizualizator ===== | ||
| + | === Izvedba: Radiona, autor: leon1313 === | ||
| + | Open source projekt koji prikazuje aktivnosti ultrasoničnog senzora kroz vizualizaciju. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ===== Podaci našeg grada ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | Rad “Podaci našeg grada” bavi se očitavanjem podataka grada Zagreba i koristi senzor koji nam daje informacije u kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima. Dizajniran je za ugradnju u pročišćivače zraka i Internet of Things projekte. Ovaj senzor mjeri VOC (engl. Volatile Organic Compounds) što uključuje sve tvari koje lako hlape, a direktno utječu na kvalitetu zraka(npr. sredstva za čišćenje) te CO2. S dva navedena podatka moguće je vrlo precizno odrediti kvalitetu zraka. Navedenim podacima lako je pristupiti putem I2C komunikacije. | ||
| + | |||
| ---- | ---- | ||
| Line 664: | Line 1197: | ||
| ---- | ---- | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ====== Electro // Bio Hack Friendly - Galerija Razvid, 2018. ====== | ||
| + | |||
| + | ===== Pješčani sat ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Kovrčavi solenoidi ===== | ||
| + | === Marko Jovanović === | ||
| + | |||
| + | ===== Zraka zvuka ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Ultrazvučni levitator ===== | ||
| + | === Goran Mahovlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Letva ===== | ||
| + | === Igor Brkić === | ||
| + | |||
| + | ===== PIC boulderDash ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== MAMBO-JUMBO-JACK ===== | ||
| + | === Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Synthomir ===== | ||
| + | === Igor Brkić, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | ===== Bionička šaka – HACKberry ===== | ||
| + | === Mario Pavlić === | ||
| + | |||
| + | ===== Daphne plays Ray’s synth ===== | ||
| + | === Deborah Hustić === | ||
| + | |||
| + | ===== Partitura ===== | ||
| + | === Ana Horvat === | ||
| + | |||
| + | ===== ArduTouch ===== | ||
| + | === Mitch Altman (SAD) === | ||
| + | |||
| + | ===== Veggie drone orchestra ===== | ||
| + | === Paula Bučar, Koncept: Kark Heinz Jeron (NJEMAČKA) === | ||
| + | |||
| + | ===== Teremin ===== | ||
| + | === Borut Savski === | ||
| + | Teremin (prvotno nazvan eterofon, | ||
| + | |||
| + | ===== Noisy Synths ===== | ||
| + | === Koncept: Constanza Piña (Čile), Izvedba: Deborah Hustić, Damir Prizmić === | ||
| + | |||
| + | |||
| + | ----- | ||
| + | |||
| ====== Museomix Zagreb (2018) ====== | ====== Museomix Zagreb (2018) ====== | ||