Prevoditelj za brajicu

Ova web aplikacija služi videćim osobama kao jednostavan prevoditelj za hrvatsku brajicu i praktičan edukativni alat. Omogućuje dvosmjernu pretvorbu (latinica u brajicu i obrnuto) te pruža osnovne smjernice za pravilnu pripremu reljefnih brajevih znakova. Cilj nije zamijeniti stručnu prilagodbu i transliteraciju, već svima u počecima rada olakšati snalaženje i provjeru, u području gdje su točnost i taktilne karakteristike važnije od vizualnog izgleda.

Prevoditelj

Interaktivni modul automatski prevodi upisani tekst, a sadrži i prilagođenu tipkovnicu za učenje i direktni unos brajičnih znakova. Algoritam koristi osnovnu transliteraciju šestotočke, baziranu na Standardu hrvatske brajice (2021.) i pokriva opću abecedu, brojeve i najčešće znakove i simbole. Ovaj alat nije zamjena za profesionalnu obradu teksta. Složeniji formati, matematički, glazbeni i ostali specifični zapisi, zahtijevaju stručnu prilagodbu. Prije izrade javne signalizacije, obrazovnih materijala ili publikacija, pripreme svakako treba provjeriti s tiflopedagozima i probne otiske testirati s izvornim čitačima brajice.

Tipkovnica s brajicom

Što je brajica

Brajica je reljefno pismo osmišljeno za čitanje dodirom, a razvio ga je Louis Braille u 19. stoljeću. Temelji se na brajičnoj “ćeliji” od šest točaka označenih brojevima od 1 do 6, čijim se kombinacijama tvore slova, brojevi, interpunkcije i specijalni znakovi. Iako je princip pisma međunarodno prepoznatljiv, brajica nije univerzalna za cijeli svijet — svaki jezik, pa tako i hrvatski, ima vlastita transliteracijska pravila, kratice i specifične znakove. Uz klasičnu šestotočku, danas se sve češće koristi i računalna (osmotočkična) brajica. Ona proširuje bazu na osam točaka, što je čini idealnom za izravno prikazivanje digitalnih sadržaja na elektroničkim brajičnim redcima.

Kako reproducirati brajicu

Slijepa osoba točke ne vidi nego ih osjeća jagodicama prstiju, stoga i najmanje odstupanje u dimenzijama može tekst učiniti nečitljivim. Prema Marburg Medium standardu, koji prati i hrvatska praksa, promjer točke iznosi približno 1,5 mm, visina ispupčenja oko 0,5 mm, razmak između središta točaka unutar ćelije 2,5 mm, razmak između ćelija 6 mm. Riječi su odvojene jednom praznom Brailleovom ćelijom, a razmak između redaka iznosi oko 10 mm.

C A B E F D
Preporučene dimenzije prema Marburg Medium i Marburg Large standardu. A vodoravna udaljenost između brajičnih točka unutar ćelije: 2,5–2,7 mm B okomita udaljenost između točaka unutar ćelije: 2,5–2,7 mm C udaljenost između ćelija u redu: 6,0–6,6 mm D udaljenost između redaka: 10,0–10,8 mm E promjer brajične točke: 1,3–1,6 mm i 1,5–1,8 mm F visina brajične točke (razmjerna promjeru): 0,5–0,8 mm

Za grafičku pripremu danas se preporučuje isključivo upotreba fontova koji podržavaju Unicode blok namijenjen brajici U+2800–U+28FF. Zbog razlika u tipografskoj metrici i grafičkoj interpretaciji točkice u različitim tipografijama, savjetujemo korištenje provjerenog i besplatnog fonta DejaVu Serif Book u pismovnoj veličini 25 pt s proredom 30 pt, što bi trebalo rezultirati brajicom unutar preporučenih dimenzija. Neovisno o postavkama u grafičkim alatima, završnu veličinu i razmake na otisnutom uzorku uvijek je potrebno provjeriti i fizičkim mjerenjem.

DejaVu Serif 25 pt Size Leading Style Font family 30 pt Book
Postavljanje ovih tipografskih parametara moguće je u svim profesionalnim grafičkim alatima.

Za tehničku izvedbu reljefa, ovisno o namjeni, najčešće se koriste posebni brajični pisači koji mehanički utiskuju papir, reljefni/slijepi tisak, suvremene tehnike UV tiska ili termopapir koji bubri pod visokom temperaturom (engl. swell printing, microcapsule paper). Neovisno o odabranoj tehnici uvijek je prije produkcije finalnih materijala preporučeno uzorkom potvrditi mogućnosti reprodukcije unutar zadovoljavajućih standarda.

Fotografije prikazuje reljef nastao mehaničkim utiskivanjem
Natpisi na brajici nastali na posebnim brajičnim pisačima. Budući da se jagodicama prstiju mogu prepoznati samo ispupčeni dijelovi, moguće je brajicu reproducirati i obostrano. Ova tehnika pogodna je za izvedbu knjiga, letaka i sl. [Fotografija: Ralph Aichinger CC BY 2.0]
Fotografije prikazuje reljef nastao korištenjem UV tiska
Nanošenjem više slojeva jedan-na-drugi prilikom UV tiska, moguće je postići reljef zadovoljavajuće visine. Ova tehnika pogodna je za izvedbu signalizacije, u situacijama gdje se brajica treba aplicirati na specijalne materijale, ili kada se želi postići veća izdrživost reljefa. [Fotografija: flickr/rolanddme CC BY 2.0]
Fotografije prikazuje reljef nastao korištenjem termopaapira
Korištenjem termopapira, običnog laserskog pisača i posebnih grijača, može se postići reljefne grafike i natpise na brajici. Tehnika je pogodna za uradi-sam izvedbu i izradu didaktičnih materijala npr. za učenike s oštećenjima vida, no budući da reljef nastaje na papiru, rješenje nije dugotrajno. [Fotografija: Themis García]

O projektu

Ova web aplikacija razvijena je u sklopu projekta InkluLAB5 (“Asistivne tehnologije, didaktička gamifikacija, UI i izvedbene prakse”) koji tijekom 2026. godine provodi udruga Radiona. Inicijativa je nastala kao izravan odgovor na praktične prepreke s kojima sam se kao autor i dizajner suočio prilikom prvih pokušaja pripreme i prilagodbe materijala za slijepe i slabovidne osobe. Osnovni je cilj projekta stvaranje otvorenih, besplatnih i lako dostupnih alata koji će edukatorima, dizajnerima i široj zajednici olakšati rad u pripremi inkluzivnih sadržaja.

InkluLAB je projekt koji Udruga za razvoj “uradi-sam” kulture — Radiona razvija i provodi od 2021. godine s različitim partnerima na sjecištima tehnologije, umjetnosti, kulture i edukacije. Iste godine Radiona formalno uvodi istoimenu programsku liniju u rad svoje organizacije koja se bavi asistivnim tehnologijama i programima. Prethodno je udruga od 2016. godine povremeno ugošćavala inozemne goste ili producirala radove iz tog područja.

Udruga Radiona nezavisni je art-tech laboratorij, hackerspace i community makerspace sa sjedištem u Zagrebu. Osnovana 2011. godine, Radiona djeluje kao građanski laboratorij u kojem se umjetnost, tehnologija, znanost i društvo susreću kroz eksperimentalnu praksu, potičući otvorenost, inovacije i interdisciplinarnu razmjenu između kreativnih i tehničkih zajednica.

Reference i poveznice